Kažu da su krafne stigle iz Bavarske, preko Beča, u 19. stoljeću u Zagreb, i dobile njemački naziv “krapfen”, koji se zadržao do danas. Zlatnožute krafne ili pokladnice slatko je veselje karnevalskih dana ili mesopusta. Tradicionalno se peku dan prije Pepelnice ili Čiste srijede, od koje počinje post koji traje do Uskrsa, a dokaz su umijeća pripravljanja, jer se pazi na veličinu, boju i ranfl (svijetli obruč po sredini).
I dok se na kontinentu, u vrijeme karnevala, pripremaju krafne, u Primorju i Dalmaciji su to kroštule, krustule, krustavice (lat. crustulum – kolač, slatkiš). Hrskavo tijesto prženo u ulju se reže na trake i oblikuje u mašnice, cvijet, čvor i slično. Posipane kroštule sa šećerom u prahu prijat će uz čaj ili kuhano vino.
Ričet je pravo zimsko jelo. Kombinacija grahorica i žitarica u kombinaciji s korjenastim povrćem i sušenim mesom predstavlja cjelovit obrok. Upotpunite ga s domaćim kukuruznim kruhom.
Raspored Kuhaona radionica u veljači je pred vama. Provjerite teme i odaberite neku po vlastitom ukusu.
Kalapajsati je izvedenica od pajsati tj. pirjati, a kalamper je međimurski naziv za krumpir. Uz dodatak luka i mljevene paprike poslužit će kao izvrstan prilog pečenju.
Tijesto od brašna, maslaca i svježeg kravljeg sira izrezano na kolutiće koji se super listaju u vrućoj pećnici ako su prethodno dobro ohlađeni. Premaz od žumanjka i kima daje ovim pogačicama boju i okus, a tople izvrsno pašu uz pivo.
Za kompot se koristi svježe i ne suviše zrelo voće. Prilikom pripreme mora zadržati oblik, boju i aromu. Jednostavan, brz i osvježavajuć desert za manje od pola sata.
