Ovaj međimurski specijalitet se nekad uživao topli uz pucketanje vatre u peći, a ljeti bi ga domaćice u kantama spuštale i u bunar, pa bi ga jeli ohlađenog na temperaturu bunarske vode. Naziv mu potječe od tzv. pretepa (pritepa), smjesi vrhnja i brašna koji se dodajte kuhanom grahu. Poslužuje se nasjeckanim lukom i mljevenom paprikom, a dodatno se može zakiseliti octom.
U Zagrebu su pečeni kesteni pravi jesenski užitak. Osim što se kesteni peku ili kuhaju, koriste se i kao nadjev za guske, purice, srneći but i druge delicije. U isto vrijeme nema slastičarnice koja neće nuditi kesten slastice. Prva među njima je svakako kesten pire u kojem od sada možete uživati i u toplini svog doma.
Podrijetlom iz Dalmatinske zagore i grada Imotskog, ovaj kolač ujedinjuje tipične sastojke ovog područja i filigransku pripremu i dekoraciju. Tijesto s mirisom cimeta, muškatnog oraščića i prošeka isprepliće se s bogatim nadjevom od badema, maraskina i agruma. Torta ukrašena prugama tijesta i blanširanim bademima, zasugurno će privući poglede. A okus … svakako je za nju potrebno pronaći posebno mjesto u izboru vrhunskih slastica.
Iako ima zajedničke gastronomske korijene s venecijanskom pastissadom, danas je pašticada gastronomska baština Dalmacije i Hrvatske. Junetina u bogatom umaku od povrća, sušenog voća i vina uz njoke sastavni je dio svečanog dalmatinskog stola oko kojeg će se uvijek voditi razgovor čija je pašticada najbolja i ona prava. 🙂
Recept za pašticadu dobila sam ljubaznošću Damire S.
“Imaš li dobar recept za pašticadu”, pita me voditeljica Kuhaone. Obraća se meni, Dalmatinki, s podužim stažom u kuhinji – i dalje razmišljam – očito s mnogo povjerenja u moja kuharska i gastronomska saznanja. Pristajem i prije nego započnem priču o receptu pašticade kakvu ja volim moram ponoviti neka od brojnih saznanja vezana za ovaj simbol dalmatinske kuhinje.
Nekada su rubovi vinograda u Dalmaciji bili zaklonjeni suhozidima i zasađenim smokvama. Nije onda ništa čudno da svježe smokve završe u vinu. Uz dodatak meda i mirisnih mediteranskih začina stiže jednostavna, ali vrhunska slastica s potpisom Dalmacije.
Obiteljski recept za kimljovaču podarila nam je naša draga Mema. Recept koji ima preko 100-tinjak godina pripremale su njena baka i prabaka iz sela Goršeti na obali rijeke Kupe. Dizana savijača s neuobičajenim nadjevom od maslaca i kima svakako vas neće ostaviti ravnodušnima.
Poznavanje vinske proizvodnje i kvalitete vina zahtjeva i neka osnovna znanja, ali i pravila. Stoga je jesen, vrijeme branja grožđa, idealno za Kuhaoninu mini vinsku školu.
Perkelt je profinjeniji član obitelji gulaša. Nastao je u 18. stoljeću, s početkom upotrebe paprike kao začina, u Mađarskoj, a svoje korijene je ostavio i u Slavoniji. Iako se u mađarskoj kuhinji priprema od piletine, svinjetine ili srnetine u Slavoniji se može naći s riječnom ribom. Mi ga donosimo u kombinaciji sa smuđem. Izvrsnu aromu mu daju mljevene paprike i slanina, a okus zaokružuje prilog od širokih rezanaca sa svježim kravljim sirom i vrhnjem.
Svinjetina, češnjak i peršin sastojci su ovog jednostavnog i ukusnog jela. Poslužuju se samostalno uz kruh koji se umače u umak od pečenja 🙂 ili uz prilog od pečenog krumpira. Kotleti se mogu pripremati i tako da se lagano popeku u tavi i dalje nastave pripremati u pećnici s krumpirom. Sve zajedno se prelije umakom od pečenja s češnjakom, a prije posluživanja obilno posipa nasjeckanim peršinom.
