Sezona sazrijevanja marelica je tu, pa je sasvim prigodno da se pripreme okruglice od krumpirova tijesta u kojima je nadjev ovo slasno voće. Prelijte ih popečenim krušnim mrvicama, posipajte šećerom i desert je tu.
Proljetno povrće mrkva, korabica i grašak objedinjeno je u varivo čiju gustoću daje dodatak malo brašna. Jelo jednostavne pripreme, a bogato bojama.
Topli i hrskavi uštipci s delikatnim laticama cvjetova bagrema. Posipani šećerom u prahu zaokružit će ovaj slatki zalogaj.
Na ovom pladnju odabrali smo prepoznatljive namirnice kvarnerskog kraja i složili ih u jedinstvenu okusnu kombinaciju. Od sira škripavca do palente krumpirice, slanih srdela, maslina i palentenjaka.
Proljetno zelenilo prebacilo se i u tanjure. Dalmatinsko jelo od svježih artičoka, graška i boba s dodatkom krumpira čini zaokruženo jelo. I ruke će ovdje dobro doći u otkidanju listića artičoka ili točanju kruha u šug ;).
Slatko se obično priprema od voća u jako koncentriranoj otopini šećera. Priprema od cvjetova bagrema sasvim je novo kulinarsko iskustvo, Iako ima dugu pretpripremu, konačan proizvod nagradit će vas kako mirisom tako i okusom. Izvrstan za početak dana ili kao dobrodošlica za goste uz čašu vode.
Jednostavnost jela zagrebačke građanske kuhinje očituju se i u ovoj piti. Nakon kušanja kod moje drage prijateljice Nene, otkrila mi je recepturu pite od griza iz njene brižno čuvane obiteljske kuharice koju ja prenosim vama.
Jedno od najpoznatijih jela Slavonije je fiš paprikaš ili od milja samo fiš. Kvalitetna riječna riba, paprika i kuhanje u kotliću na otvorenoj vatri tajna je dobrog fiša. Ali i kod kuće se može pripremiti izvrstan fiš koji obavezno poslužite sa širokim rezancima.
Slatke kuglice od dizanog tijesta (njem. Buchtel) tradicionalno punjene pekmezom od šljiva porijeklom dolaze iz Češke. Danas je ovaj kolač dio i austrijske, slovačke, mađarske, slovenske i hrvatske kuhinje. U Hrvatskom zagorju pronaći ćete ga i pod imenom – napujnenec. Poslužuju se jednostavno posute šećerom u prahu ili s dodatkom umaka od vanilije.
Recept Ane Blažeković, rođene 1917. godine u Koprivničkim Bregima, zapisala je Nada Matijaško, kustos Podravkinog Muzeja prehrane čijom sam ljubaznošću došla u posjed ovog recepta. Inače sama priprema brefovske pite je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Nadam se da će vam se svidjeti ovaj starinski recept u mojoj izvedbi. 🙂
