Iako spada u jedinstvene dalmatinske proizvode, često ga se zamjenjuje s talijanskim Prosseccom, pjenušcem koji spada u potpuno drugačije vrste vina.

Prvi put sam kušala prošek u vrijeme studentskih dana kada krenu druženja iz svih regija. To je bilo posebno vino, novo za moje nepce. Hvarsko, lagano, zlatno smeđe boje, gusto i raskošnog mirisa. Upravo taj slatki, opako pitak i opojni okus prošeka, varljiv za neiskusnog, otkrio mi je potpuno novi, dotad nepoznati svijet desertnih vina.

Butelja poslana direktno iz obiteljske arhive, s Hvara, uskoro je pobudila zanimanje svih nas kušača, a cijeli doživljaj potkrijepila je fascinantna priča kako nastaje prošek u djedovoj konobi na Hvaru. Uz dobar okus, svi smo živjeli, dobru atmosferu priče.

Kasna berba, gotovo pa osušene/smežurane bobice grožđa zbog postizanja što većeg udjela šećera spravljaju se u posebno desertno vino. Tehnologija kojom se dobivaju dobri prošeci naziva se talijanskim nazivom passito. Cilj je dehidracija skoro osušenih bobica grožđa kako bi se povećao udio šećera pa takva vina i nakon vrenja sadrže i do 120 g grama šećera po litri. Dozrijevanje vina, tj. dužina dozrijevanja u drvenim bačvama jedna je od najvažnijih faza u proizvodnji prošeka. Prošeki se razlikuju po boji i mirisu (bouquet), načinu proizvodnje te po sorti vinove loze (bijeli i crni prošek). Najčešće i najdominantnije sorte su bogdanuša, maraština i vugava, kojima se dodaju manje količine, često samo lokalno poznatih sorti.

Zbog svoje jedinstvenosti i ne čudi da je veliku medijsku pažnju zauzeo status oko regulacije prošeka nakon 1. srpnja 2013. Kako naziv Prošek nije zaštićeno izvorno ime, predstoji proces njegove zaštite koja je preduvjet njegovog daljeg korištenja u Europskoj uniji.

Ovo desertno vino često se koristi u pripremi slatkih delicija: suhih kolača, torti, krema od jaja. No, odličan je dodatak slanim jelima jer daje posebnu slatkasto-vinsku notu i jedinstven okus. Upravo Hvarani svoja autohtona stara slana jela zalijevaju prošekom pa je zato prošek sljubljen u hvarskoj pašticadi te u mnogim ribljim jelima, što govori da za sve one željne kulinarske avanture može biti odličan motiv kulinarskih kreacija. Poslužuje se uz slatkaste kolačiće, torte i slatkaste sireve.

Nedavno je upravo na Hvaru pronađena butelja prošeka stara oko 125 godina koja je dodatan dokaz da ovaj tradicionalni dalmatinski proizvod ima dugu tradiciju na našem dalmatinskom podneblju.

Tek kasnije sam spoznala da je onaj hvarski prošek koji sam kušala bio prvoklasan, proizveden u limitiranoj obiteljskoj proizvodnji koji se i otvarao samo za posebne prilike.

Ostao je dobra mjera usporedbe za sve naknadno kušane.